Započela je Prva pregledna konferencija Konvencije o kazetnom streljivu u Dubrovniku, 7.-11.2015.godine. U svom uvodnom govoru, premijer Hrvatske Zoran Milanović, pozvao je sve zemlje da odbace svaki oblik korištenja kazetnog streljiva i pridružite se Konvenciji o kazetnom streljivu, te se tako pridružio porukama Koalicije za kazetno streljivo (CMC).

Na konferenciji sudjeluju predstavnici vlada i civilnog društva iz oko 100 zemalja svijeta. Hrvatska, domaćin konferencije, i sama je bila žrtva kazetnog streljiva, te je snažan zagovornik globalne zabrane oružja.

Miguel Gonzale, ministar vanjskih poslova Kostarike, zemlje koja je do sada predsjedavala Konvencijom rekao je: “Mi ne možemo šutjeti protiv nedavne upotrebe kazetnog streljiva, moramo biti glas žrtava. Stigma je ključna da bi se ovo oružje prestalo koristiti“.

Tijekom ovog tjedna Države stranke, članovi Koalicije za kazetno streljivo uključujući i osobe koje su stradale, pratiti će napredak postignut u području uništavanja uskladištenih zaliha kazetnog streljiva, čišćenja kontaminiranih područja i pružanju podrške stradalnicima u posljednjih pet godina od kada je Konvencija stupila na snagu, kao i rješavanja problematike vezane uz novu upotrebu kazetnog streljiva.

“Svako korištenje kazetnog streljiva je zločin”, rekao je ambasador Koalicije za kazetno streljivo Branislav Kapetanović u svom uvodnom obraćanju te dodatno naglasio: “Neprihvatljivo je koristiti oružje koje neselektivno ozljeđuje i ubija civile. Očekujemo da će države tijekom ovog tjedna podići glas protiv bilo kakve upotrebe, od strane bilo koga i bilo gdje“.

Izvješće o kazetnom streljivu za 2014 godinu, koje je ujedno oblik nadzora nad provedbom Konvencije, objavljeno je 3. rujna 2015. godine. Izvješće istovremeno naglašava uspjehe ostvarene u prvih pet godina Konvencije kao i ozbiljnu zabrinutost zbog nove upotrebe oružja u Libiji, Sudanu, Siriji, Ukrajini i Jemenu tijekom protekle godine. Iznimno je zabrinjavajući broj novih žrtava pri čemu podaci govore da je gotovo 2000 osoba stradalo samo u Siriji od 2012. godine. Stoga, i dalje su civili ti koji su najviše pogođeni kazetnim streljivom, 92% prema Izvješću o kazetnom streljivu, a polovica poginulih i ozlijeđenih su djeca.

Nijedna od 117 država stranaka i potpisnica Konvencije o kazetnom streljivu nije koristila ovo oružje ili sudjelovala u bilo kakvim zabranjenim aktivnostima od kada je Konvencije stupila na snagu 2010. godine. Do sada je uništeno 160 milijuna kazetnih bombi, očišćeno više od 255 km2 zemlje i pružena podrška stradalnicima. Osam država stranka Konvencije već su uspjele u potpunosti očistiti svoju zemlju od smrtonosnih ostataka kazetnog streljiva.

Većina od 117 zemalja država stranaka i potpisnica Konvencije, uključujući i devet novih država koje su pristupile u protekloj godini, prisutne su danas na Prvoj preglednoj konferenciji.

Konvencija o kazetnom streljivu zabranjuje upotrebu kazetnog streljiva, te zahtijeva uništavanje uskladištenih zaliha u roku od osam godina kao i čišćenje kontaminiranih područja u roku od 10 godina, te osiguravanje odgovarajuće i sveobuhvatne podrške stradalnicima.